Zabrana za sada bez efekta
Australija je u decembru uvela zabranu korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina
VIJESTI
8/10/2026
Do uvođenja zabrane korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina u Australiji, u decembru prošle godine, čak 85,9% ove populacije je koristilo najmanje jednu društvenu mrežu. A da, na žalost, zabrana nije dala očekivane rezultate, pokazuje najnoviji izvještaj Povjerenika za digitalnu bezbjednost Australije.
Studija, koja je objavljena ovih dana, zasnovana na istraživanju o korišćenju društvenih mreža među mlađim od 16 godina, vrlo jasno ukazuje da mjere koje je država preduzela u saradnji sa kompanijama koje stoje iza društvenih mreža, praktično nemaju nikakav efekat. Naime, procenat korišćenja društvenih mreža među mlađim od 16 godina je smanjen samo za nešto više od 4%. I ovaj procenat se odnosi na stvarno korišćenje društvenih mreža, dok je procenat veći, ako se posmatra pristup društvenim mrežama preko ličnih profila. Što znači, da je zabrana u određenoj mjeri ograničila pristup društvenim mrežama putem blokiranja ličnih profila, ali je očigledno da su oni našli načine da to zaobiđu.
To su i oni sami priznali u istraživanju, a kao načine da pristupaju društvenim mrežama su naveli profile roditelja, starije braće i sestara i prijatelja. Osim ovih načina, značajan broj njih je kazao, da su prilikom pravljenja lažnih profila, bez problema unosili da imaju više od 16 godina, a društvene mreže su to prihvatale bez ikakvih provjera.
Ono što dodatno zabrinjava, osim za sada očigledne neučinkovitosti zabrane, je činjenica da uvedene mjere nisu smanjile izloženost djece štetnim uticajima koji dolaze sa interneta. Naprotiv. Porastao je procenat korišćenja aplikacija za dopisivanje, putem koji se često dijele i neželjeni i zabranjeni sadržaji sa interneta. Pored toga, postalo je jasno, da zabranom društvenih mreža neće doći do promjene u ponašanju mladih, koja bi vodila ka intenziviranju direktnih kontakata sa vršnjacima, jer su oni već razvili to tzv.internetsko ponašanje.
Sve navedeno pokazuje, da sama zabrana nije dovoljna i da je potrebno uvođenje dodatnih mehanizama kontrole. Prvenstveno, same društvene mreže moraju da postrože provjere prilikom pravljenja profila.
Sličnu zabranu je uvela i Francuska, a stupa na snagu u septembru, dok su i druge evropske države, poput Danske, Grčke, Njemačke, Slovenije i Poljske, najavile da će isto učiniti vrlo brzo.
Povezani članci:
