Miročević: Digitalizacija nije pitanje inovativnog imidža, već dugoročne održivosti poslovanja

Poštovani gospodine Miročeviću, hvala Vam na prilici da u Digitalnoj sobi porazgovaramo o ulozi i aktivnostima Američke privredne komore u Crnoj Gori u procesu digitalizacije biznis sektora u Crnoj Gori i generalno, o situaciji na tom polju kod nas.

Za početak, kažite nam, kako ocjenjujete trenutni kvalitet i stepen digitalizacije u crnogorskom biznis sektoru?

Rekao bih da je crnogorski biznis sektor ušao u fazu u kojoj postoji jasna svijest da digitalizacija više nije pitanje prestiža ili inovativnog imidža, već pitanje konkurentnosti, efikasnosti i dugoročne održivosti poslovanja. Sve veći broj kompanija prepoznaje da bez digitalnih procesa danas nije moguće odgovoriti na zahtjeve tržišta, brzinu poslovanja i očekivanja klijenata.

U prethodnim godinama vidjeli smo značajan napredak kada je riječ o unapređenju internih procesa, komunikacije sa klijentima i pojedinih segmenata upravljanja dokumentacijom. Međutim, ukupna slika je i dalje prilično neujednačena. Imamo pojedinačne primjere veoma dobrih i modernih praksi, ali još uvijek nemamo dovoljno razvijen sistemski ambijent koji bi omogućio da digitalizacija postane standard poslovanja, a ne izuzetak.

Najveći izazov je to što je digitalizacija često parcijalna. Kompanije uspiju da digitalizuju jedan dio procesa, ali ih drugi dio sistema i dalje vraća na papir, fizički potpis, arhivske prostorije i ručne procedure. Upravo zbog toga je važno da se digitalna transformacija posmatra cjelovito, kroz povezane procese i adekvatan regulatorni okvir koji će omogućiti da digitalno poslovanje funkcioniše bez prekida i administrativnih prepreka.

Koje su, po Vašem mišljenju, najveće barijere u pogledu digitalizacije poslovanja u Crnoj Gori i kako ih prevazići?

Po mom mišljenju, najveće barijere su regulatorna nedorečenost, neujednačena praksa u primjeni propisa i činjenica da pravni okvir često ne prati dovoljno brzo tempo tehnološkog razvoja. U praksi to znači da kompanije nerijetko imaju i tehnologiju i spremnost da digitalizuju procese, ali ih usporava sistem koji još uvijek ne prepoznaje dovoljno jasno savremene modele elektronskog poslovanja.

Druga velika prepreka je to što se digitalizacija i dalje prečesto posmatra isključivo kao IT tema, a mnogo manje kao pitanje upravljanja promjenama. Digitalna transformacija podrazumijeva pravnu sigurnost, organizacionu spremnost, interoperabilnost sistema, ali i promjenu poslovne kulture i navika. Ako želite ozbiljnu transformaciju, morate istovremeno raditi na zakonima, procedurama, tehnologiji i načinu razmišljanja.

Treća važna prepreka jeste nedovoljna upotreba elektronskih usluga u praksi. Građani i privreda će digitalne alate koristiti samo ako su jednostavni, pouzdani i ako zaista štede vrijeme. Ukoliko je digitalni proces komplikovaniji ili sporiji od papirnog, teško je očekivati da će zaživjeti u punom kapacitetu, bez obzira na to što formalno postoji.

Zato vjerujemo da digitalizacija mora biti usmjerena na korisničko iskustvo i konkretne potrebe privrede i građana. Tek kada digitalne usluge postanu intuitivne, povezane i efikasne, možemo govoriti o stvarnoj digitalnoj transformaciji društva i ekonomije.

Šta bi država mogla da preduzme, kako bi ubrzala i olakšala proces digitalizacije domaćeg biznis sektora?

Država prije svega treba da obezbijedi mnogo veći nivo koordinacije i sinhronizovanog djelovanja institucija koje kreiraju pravila, pružaju usluge i nadziru njihovu primjenu. Digitalizacija ne može dati puni efekat ukoliko svaki organ razvija rješenja izolovano, bez jasne povezanosti i interoperabilnosti sa drugim institucijama.

Ono što je potrebno jeste takozvani end-to-end pristup, u kojem se cijela usluga posmatra kao jedinstven proces, od elektronske identifikacije, preko podnošenja zahtjeva i potpisivanja dokumenata, do arhiviranja i dalje upotrebe podataka. Tek tada digitalizacija zaista donosi efikasnost i građanima i privredi.

Država takođe mora agilnije pratiti regulatorne promjene i prilagođavati pravni okvir tempu tehnološkog razvoja i realnim potrebama poslovne zajednice. U suprotnom, tehnologija napreduje mnogo brže od sistema koji bi trebalo da je podrži.

Jednako je važno da se digitalne usluge razvijaju iz ugla korisnika, da budu jednostavne, intuitivne i međusobno povezane. To je, uostalom, princip na kojem funkcionišu najuspješniji tehnološki ekosistemi svijeta, uključujući i kulturu Silikonske doline: koordinacija, brzina, skalabilnost i fokus na krajnji rezultat za korisnika.

S obzirom da je Američka privredna komora u Crnoj Gori partner državnim organima i biznis sektoru na planu osnaživanja digitalizacije, u okviru vašeg Komiteta za digitalnu transformaciju, koje bi dosadašnje aktivnosti izdvojili?

Komitet za digitalnu transformaciju je u prethodnom periodu bio veoma aktivan na inicijativama koje se odnose na unapređenje pravnog i regulatornog okvira za elektronski potpis, elektronsku identifikaciju i širu primjenu elektronskog dokumenta u poslovanju. Naš cilj je od početka bio da digitalizaciju posmatramo kao suštinsku transformaciju poslovnih procesa, a ne samo kao tehničku promjenu forme.

Paralelno s tim, Komitet je učestvovao u radu radne grupe za pripremu novog Zakona o arhivskoj djelatnosti, gdje smo dali značajan doprinos uvođenju elektronske arhive kao sastavnog dijela savremenog poslovnog sistema. To nam je posebno važno, jer vjerujemo da priča o digitalizaciji nije završena dok se ne zatvori cijeli životni ciklus dokumenta, od njegovog nastanka, preko potpisivanja i korišćenja, do arhiviranja.

U suprotnom, rizikujemo da samo premještamo papir iz jedne faze procesa u drugu, bez stvarne optimizacije i efikasnosti. Upravo zato insistiramo na sistemskim rješenjima koja će omogućiti kompanijama da posluju brže, jednostavnije i uz manje administrativnih barijera.

U Naučno-istraživačkom parku u Podgorici 8. juna startuje AmCham Future Lab, sa prvom sesijom pod nazivom AI & Legal. Možete li nam nešto više reći o ideji koja stoji iza tog novog projekta Američke privredne komore u Crnoj Gori?

Ideja AmCham Future Lab-a proistekla je iz potrebe da otvorimo ozbiljan i dugoročan dijalog o promjenama koje već danas redefinišu način na koji kompanije posluju, donose odluke i upravljaju rizicima. Vještačka inteligencija je vjerovatno najvažnija tehnološka tema ovog trenutka, ali istovremeno i tema koja otvara brojna pravna, etička i poslovna pitanja. Zato smo željeli da kreiramo platformu koja neće biti samo još jedan konferencijski događaj, već prostor za razmjenu znanja, iskustava i perspektiva između biznisa, pravne struke, institucija i tehnološke zajednice.

AmCham Future Lab zamišljen je kao dugoročna platforma posvećena temama koje oblikuju budućnost poslovanja, a prvo izdanje “AI & Legal” prirodno je posvećeno upravo odnosu vještačke inteligencije i prava. Smatrali smo da je važno da Crna Gora bude dio globalnog razgovora o tome kako se AI reguliše, koristi i integriše u poslovne procese, posebno u trenutku kada se pravila još uvijek razvijaju i mijenjaju gotovo iz dana u dan.

Zato smo okupili relevantne domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti prava, tehnologije i poslovanja, koji će govoriti ne samo o potencijalu AI-a, već i o odgovornosti, rizicima i konkretnim izazovima sa kojima se kompanije već suočavaju. Posebno nam je važno što će učesnici imati priliku da kroz masterclass i praktične primjere razgovaraju o odgovornoj primjeni AI-a u poslovnoj praksi.

Vjerujemo da ovakve inicijative mogu pomoći domaćoj poslovnoj zajednici da pravovremeno razumije promjene koje dolaze i da se za njih pripremi na informisan i odgovoran način.

Za kraj ovog razgovora, recite nam, da li planirate neke nove inicijative u pogledu jačanja digitalizacije biznis sektora u Crnoj Gori?

Svakako, ali je važno reći da neke od inicijativa koje smo već otvorili još nijesu dobile epilog koji privreda s pravom očekuje. Upravo zato naš fokus i dalje ostaje na vrlo konkretnim pitanjima: elektronskom potpisu, elektronskoj identifikaciji, elektronskoj arhivi i stvaranju uslova za istinski bespapirno poslovanje.

Pomaci postoje i važno je da ih prepoznamo, ali su i dalje sporiji nego što bi trebalo da budu, posebno ako znamo koliko digitalizacija danas utiče na efikasnost poslovanja, smanjenje troškova i ukupnu konkurentnost kompanija.

Vjerujemo da Crna Gora ima potencijal da napravi mnogo ozbiljniji iskorak u ovoj oblasti, ali za to je neophodno da regulatorne i institucionalne promjene prate tempo potreba privrede i tehnološkog razvoja, a ne obrnuto. Zato ćemo i u narednom periodu nastaviti da kroz AmCham iniciramo dijalog, povezujemo relevantne aktere i otvaramo teme koje su ključne za modernizaciju poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.